Oglas

Zašto je tolika prijetnja

"Najgora biljka na svijetu” će srušiti cijenu kuće, kuću i asfalt: Stigla je kao ukrasna biljka

author
N1 BiH
02. maj. 2026. 10:09
idat-window-7413948_1920
Pixabay

Porijeklom iz istočne Azije, gdje su je u vulkanskim predijelima pod kontrolom držali prirodni neprijatelji, u Evropu je stigla u 19. vijeku kao egzotična ukrasna biljka – japanski dvornik (Reynoutria japonica).

Oglas

Cijenjen zbog brzog rasta i velikih, srcolikih listova, sađen je u parkovima i baštama. Međutim, bez prirodnih predatora i sa izuzetnom sposobnošću prilagođavanja, izmakao je kontroli.

U Bosni i Hercegovini i regiji zabilježen kao invazivna vrsta krajem 20. i početkom 21. vijeka, prema podacima stručnih institucija i evropskih baza invazivnih vrsta (poput EASIN sistema), i danas je prisutan u urbanim sredinama, uz riječne tokove, puteve i zapuštena zemljišta. Uglavnom je dospijevao kao ukrasna biljka, ali se brzo proširio u prirodi i počeo da se ponaša agresivno u ekosistemima.

Invazivna vrsta koja uništava asfalt i kuće

Na prvi pogled, japanski dvornik sa svojim šupljim, člankovitim stabljikama koje mogu narasti i do tri metra u visinu podsjeća na bambus. Međutim, njegova prava snaga krije se ispod zemlje. Biljka stvara gustu i razgranatu mrežu podzemnih stabljika, takozvanih rizoma, koji predstavljaju srce problema. Ti rizomi mogu se širiti do sedam metara u širinu i tri metra u dubinu, a čak i najmanji odlomljeni komadić, ne veći od nokta, može izrasti u novu, potpunu biljku.

Upravo ta snaga ove "najgore biljke na svijetu”, kako su je neki nazvali, čini je destruktivnom. S lakoćom pronalaze i najmanje pukotine u betonu, asfaltu, odvodnim cijevima i temeljima zgrada. S vremenom, kako rastu, šire te pukotine i uzrokuju ozbiljna strukturalna oštećenja. Njegova agresivnost ne staje na infrastrukturi. Na površini stvara guste, gotovo neprobojne sklopove koji zasjenjuju sve oko sebe, gušeći autohtone biljne vrste i drastično smanjujući biološku raznolikost. Biljkama ispod sebe oduzima svjetlost, vodu i hranjive tvari, stvarajući pravu biološku pustinju, piše 24sata.

U Britaniji ruši vrijednost nekretnina za petinu

Koliko je problem ozbiljan, najbolje pokazuje situacija u Velikoj Britaniji, gdje se japanski dvornik smatra nacionalnom pošasti. Prisutnost ove biljke na posjedu može smanjiti vrijednost nekretnine za čak dvadeset posto. Na prosječnoj cijeni kuće u Ujedinjenom Kraljevstvu, to znači financijski gubitak od gotovo 75.000 funti, odnosno više od 88.000 eura.

Banke i hipotekarne institucije postale su iznimno oprezne te često odbijaju odobriti kredite za kupnju nekretnina na čijim se parcelama nalazi japanski dvornik, sve dok vlasnik ne predoči profesionalni i višegodišnji plan uklanjanja s jamstvom. To prodaju takvih kuća čini gotovo nemogućom. Premda u BiH i regiji situacija još nije dosegla te razmjere, s obzirom na brzinu širenja ove invazivne vrste, neki stručnjaci upozoravaju da moramo biti oprezni ili bismo se i mi mogli suočiti sa sličnim problemima.

Bonus video:

Borba s "najgorom biljkom"

Uklanjanje japanskog dvornika izuzetno je težak, dugotrajan i često frustrirajući proces. Obično košenje ili čupanje nadzemnih dijelova biljke ne samo da nije dovoljno, nego može i pogoršati situaciju. Biljka će iz preostalih rizoma u tlu potjerati nove, još jače izdanke, a svaki odrezani dio stabljike koji dođe u kontakt s vlažnim tlom može se ukorijeniti i stvoriti novu koloniju.

Učinkovite metode suzbijanja

Najuspješniji pristup suzbijanju gotovo uvijek podrazumijeva kombinaciju više metoda i, ono najvažnije, upornost koja se mjeri u godinama, a ne mjesecima.

Sama košnja nije rješenje, ali može biti koristan prvi korak. Stručnjaci preporučuju košnju biljke u lipnju, nakon čega treba pričekati najmanje osam tjedana da biljka ponovno izraste. Mladi izdanci, visoki otprilike metar do metar i pol, tada su idealni za tretiranje herbicidom. Ključno je vrijeme primjene.

Najučinkovitije je biljku tretirati u kasno ljeto ili ranu jesen. U to doba godine, biljka povlači šećere i hranjive tvari iz listova prema rizomima kako bi stvorila zalihe za zimu. Sustavni herbicid, poput onih na bazi glifosata, tada će zajedno s hranjivim tvarima biti povučen duboko u korijenski sustav, gdje će nanijeti najviše štete.

U primorskim područjima postizali su se dobri rezultati prskanjem listova dvornika morskom vodom. Dobro djelovanje ima I tretiranje vodenom parom i kipućom vodom.

Održivost i troškovi

Znanstvena studija provedena u Ujedinjenom Kraljevstvu analizirala je različite metode suzbijanja, uključujući iskopavanje, prekrivanje i primjenu raznih herbicida. Rezultati su pokazali da su najjednostavnije metode ujedno i najučinkovitije te najodrživije. Tretiranje lišća glifosatom pokazalo se kao opcija s najmanjim negativnim utjecajem na okoliš i najnižim ukupnim troškovima. Fizičke metode poput iskopavanja bagerom ili prekrivanja debelim folijama ne samo da su bile skuplje i energetski intenzivnije, nego su nosile i rizik od daljnjeg širenja biljke zbog slučajnog rasipanja komadića rizoma.

Stoga borba protiv dvornika zahtijeva preciznost i strpljenje, jer se potpuni uspjeh rijetko postiže nakon samo jedne sezone.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama