Zašto je tolika prijetnja
"Najgora biljka na svijetu” će srušiti cijenu kuće, kuću i asfalt: Stigla je kao ukrasna biljka

Porijeklom iz istočne Azije, gdje su je u vulkanskim predijelima pod kontrolom držali prirodni neprijatelji, u Evropu je stigla u 19. vijeku kao egzotična ukrasna biljka – japanski dvornik (Reynoutria japonica).
Cijenjen zbog brzog rasta i velikih, srcolikih listova, sađen je u parkovima i baštama. Međutim, bez prirodnih predatora i sa izuzetnom sposobnošću prilagođavanja, izmakao je kontroli.
U Bosni i Hercegovini i regiji zabilježen kao invazivna vrsta krajem 20. i početkom 21. vijeka, prema podacima stručnih institucija i evropskih baza invazivnih vrsta (poput EASIN sistema), i danas je prisutan u urbanim sredinama, uz riječne tokove, puteve i zapuštena zemljišta. Uglavnom je dospijevao kao ukrasna biljka, ali se brzo proširio u prirodi i počeo da se ponaša agresivno u ekosistemima.
Invazivna vrsta koja uništava asfalt i kuće
Na prvi pogled, japanski dvornik sa svojim šupljim, člankovitim stabljikama koje mogu narasti i do tri metra u visinu podsjeća na bambus. Međutim, njegova prava snaga krije se ispod zemlje. Biljka stvara gustu i razgranatu mrežu podzemnih stabljika, takozvanih rizoma, koji predstavljaju srce problema. Ti rizomi mogu se širiti do sedam metara u širinu i tri metra u dubinu, a čak i najmanji odlomljeni komadić, ne veći od nokta, može izrasti u novu, potpunu biljku.
Upravo ta snaga ove "najgore biljke na svijetu”, kako su je neki nazvali, čini je destruktivnom. S lakoćom pronalaze i najmanje pukotine u betonu, asfaltu, odvodnim cijevima i temeljima zgrada. S vremenom, kako rastu, šire te pukotine i uzrokuju ozbiljna strukturalna oštećenja. Njegova agresivnost ne staje na infrastrukturi. Na površini stvara guste, gotovo neprobojne sklopove koji zasjenjuju sve oko sebe, gušeći autohtone biljne vrste i drastično smanjujući biološku raznolikost. Biljkama ispod sebe oduzima svjetlost, vodu i hranjive tvari, stvarajući pravu biološku pustinju, piše 24sata.
U Britaniji ruši vrijednost nekretnina za petinu
Koliko je problem ozbiljan, najbolje pokazuje situacija u Velikoj Britaniji, gdje se japanski dvornik smatra nacionalnom pošasti. Prisutnost ove biljke na posjedu može smanjiti vrijednost nekretnine za čak dvadeset posto. Na prosječnoj cijeni kuće u Ujedinjenom Kraljevstvu, to znači financijski gubitak od gotovo 75.000 funti, odnosno više od 88.000 eura.
Banke i hipotekarne institucije postale su iznimno oprezne te često odbijaju odobriti kredite za kupnju nekretnina na čijim se parcelama nalazi japanski dvornik, sve dok vlasnik ne predoči profesionalni i višegodišnji plan uklanjanja s jamstvom. To prodaju takvih kuća čini gotovo nemogućom. Premda u BiH i regiji situacija još nije dosegla te razmjere, s obzirom na brzinu širenja ove invazivne vrste, neki stručnjaci upozoravaju da moramo biti oprezni ili bismo se i mi mogli suočiti sa sličnim problemima.
Bonus video:
Borba s "najgorom biljkom"
Uklanjanje japanskog dvornika izuzetno je težak, dugotrajan i često frustrirajući proces. Obično košenje ili čupanje nadzemnih dijelova biljke ne samo da nije dovoljno, nego može i pogoršati situaciju. Biljka će iz preostalih rizoma u tlu potjerati nove, još jače izdanke, a svaki odrezani dio stabljike koji dođe u kontakt s vlažnim tlom može se ukorijeniti i stvoriti novu koloniju.
Učinkovite metode suzbijanja
Najuspješniji pristup suzbijanju gotovo uvijek podrazumijeva kombinaciju više metoda i, ono najvažnije, upornost koja se mjeri u godinama, a ne mjesecima.
Sama košnja nije rješenje, ali može biti koristan prvi korak. Stručnjaci preporučuju košnju biljke u lipnju, nakon čega treba pričekati najmanje osam tjedana da biljka ponovno izraste. Mladi izdanci, visoki otprilike metar do metar i pol, tada su idealni za tretiranje herbicidom. Ključno je vrijeme primjene.
Najučinkovitije je biljku tretirati u kasno ljeto ili ranu jesen. U to doba godine, biljka povlači šećere i hranjive tvari iz listova prema rizomima kako bi stvorila zalihe za zimu. Sustavni herbicid, poput onih na bazi glifosata, tada će zajedno s hranjivim tvarima biti povučen duboko u korijenski sustav, gdje će nanijeti najviše štete.
U primorskim područjima postizali su se dobri rezultati prskanjem listova dvornika morskom vodom. Dobro djelovanje ima I tretiranje vodenom parom i kipućom vodom.
Održivost i troškovi
Znanstvena studija provedena u Ujedinjenom Kraljevstvu analizirala je različite metode suzbijanja, uključujući iskopavanje, prekrivanje i primjenu raznih herbicida. Rezultati su pokazali da su najjednostavnije metode ujedno i najučinkovitije te najodrživije. Tretiranje lišća glifosatom pokazalo se kao opcija s najmanjim negativnim utjecajem na okoliš i najnižim ukupnim troškovima. Fizičke metode poput iskopavanja bagerom ili prekrivanja debelim folijama ne samo da su bile skuplje i energetski intenzivnije, nego su nosile i rizik od daljnjeg širenja biljke zbog slučajnog rasipanja komadića rizoma.
Stoga borba protiv dvornika zahtijeva preciznost i strpljenje, jer se potpuni uspjeh rijetko postiže nakon samo jedne sezone.
┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare